Demokratski kongresmen Bill Keating, vodeći demokratski član Pododbora za Evropu Odbora za vanjske poslove Predstavničkog doma SAD-a, objavio je izvještaj u kojem iznosi ozbiljne optužbe na račun politike administracije predsjednika Donalda Trumpa prema Bosni i Hercegovini.
Keating je izvještaj objavio pred današnje saslušanje zamjenika pomoćnika državnog sekretara SAD-a za Evropu i Evroaziju Daniela Lawtona o američkoj politici i sigurnosnim izazovima na Zapadnom Balkanu.
Izvještaj pod nazivom „Pay for Play in the Balkans“ fokusiran je na dvije odluke američke administracije: ukidanje sankcija lideru SNSD-a Miloradu Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima, te podršku američkoj kompaniji AAFS Infrastructure and Energy LLC u vezi s projektom Južne interkonekcije.
Keating tvrdi da su ove odluke omogućile Trumpovim političkim saveznicima da potencijalno zarade više od milijardu dolara, istovremeno slabeći institucije Bosne i Hercegovine, ugrožavajući Dejtonski mirovni sporazum i otežavajući evropske integracije BiH.
„Politika Trumpove administracije prema Bosni i Hercegovini potkopava 30 godina dvostranačke američke strategije, ugrožava regionalnu stabilnost, obogaćuje predsjednikove prijatelje i saveznike, osnažuje Rusiju i dovodi u rizik Dejtonski mirovni sporazum“, navodi Keating.
Ukidanje sankcija Dodiku
Jedan od centralnih dijelova izvještaja odnosi se na odluku američkog Ministarstva finansija da u oktobru 2025. ukloni Milorada Dodika, njegovu djecu te povezane osobe i subjekte s liste sankcioniranih.
Keating podsjeća da su SAD Dodika prvi put sankcionirale 2017. godine, dok je Bidenova administracija između 2022. i 2025. proširila sankcije zbog destabilizirajućih i koruptivnih aktivnosti.
State Department je u odgovoru na ranije Keatingovo pismo naveo da je Trumpova administracija provodila „odlučnu, diskretnu diplomatiju“ kako bi smirila tadašnju političku i ustavnu krizu u BiH.
Američka administracija posebno je istakla da je Narodna skupština RS-a 18. oktobra povukla većinu antiustavnih i antidejtonskih zakona koje je ranije usvojila.
„Vlada SAD-a otvorila je put liderima BiH da konstruktivno djeluju kako bi ostvarili stabilniju budućnost svoje zemlje, u kojoj domaći akteri pronalaze domaća rješenja“, navedeno je u odgovoru State Departmenta.
Keating, međutim, smatra da se Dodik nakon ukidanja sankcija nije ponašao na način koji bi opravdao takvu odluku.
U izvještaju navodi da je Dodik u februaru 2026. tokom posjete Washingtonu ponovo govorio o nezavisnosti RS-a, Dejtonski sporazum opisao kao „nespasiv“, a visokog predstavnika Christiana Schmidta napao kao osobu bez legitimiteta u BiH.
Keating također navodi Dodikove kontakte s Moskvom i njegovu podršku ruskoj politici. Zbog toga zaključuje da je Trumpova administracija ukidanjem svih sankcija izgubila važnu polugu pritiska prema Dodiku.
„Uklanjanje svih sankcija Dodiku i njegovim saradnicima eliminiralo je ukupnu polugu koju je Trumpova administracija imala nad njim, dok je istovremeno nagradila predsjednikove prijatelje“, navodi se u izvještaju.
Južna interkonekcija i kompanija povezana s Trumpovim saveznicima
Drugi veliki dio izvještaja odnosi se na Južnu interkonekciju.
Keating tvrdi da je Trumpova administracija diplomatski podržavala kompaniju AAFS Infrastructure and Energy LLC, koju su osnovali Joseph Flynn, brat bivšeg Trumpovog savjetnika za nacionalnu sigurnost Michaela Flynna, i Trumpov saveznik i advokat Jesse Binnall.
Prema izvještaju, AAFS je osnovan 24. novembra 2025. godine, samo četiri dana nakon što su predstavnici Ambasade SAD-a u Sarajevu razgovarali s čelnicima Federacije BiH o mogućnosti da američka kompanija razvija, izgradi i upravlja plinovodom.
Do aprila 2026. AAFS je, prema Keatingovim navodima, direktno uveden u zakonodavstvo Federacije BiH kao investitor projekta, čime je dobio praktično ekskluzivnu poziciju za realizaciju projekta vrijednog više od milijardu dolara.
Keating posebno problematizira činjenicu da, prema njegovim navodima, AAFS nije imao prethodno iskustvo u energetskom sektoru niti iskustvo u regiji.
„AAFS nema nikakvo regionalno iskustvo niti iskustvo u energetskom sektoru koje bi mu pomoglo da upravlja koncesijom za Južnu interkonekciju“, navodi Keating.
Tvrdi i da su američki zvaničnici aktivno lobirali za AAFS. Prema izvještaju, Ambasada SAD-a u Sarajevu učestvovala je u tehničkim radnim grupama i razgovorima o izmjenama zakona o Južnoj interkonekciji tokom januara i februara 2026. godine, dok su američki zvaničnici u Hrvatskoj lobirali u korist AAFS-a.
Keating smatra da upravo kombinacija političkih veza, nedostatka iskustva i američke diplomatske podrške predstavlja sukob interesa.
„Zabrinut sam što bi potencijalna dodjela ovog ugovora neiskusnoj kompaniji smanjila vjerovatnoću da će plinovod biti pušten u rad. Osim toga, lične i političke veze između AAFS-a i Trumpove administracije predstavljaju nepravedan sukob interesa“, naveo je Keating u ranijem pismu državnom sekretaru Marcu Rubiju.
State Department odbacuje ključni dio ovih kritika. Navodi da SAD gotovo deceniju podržavaju Južnu interkonekciju i da su pružale tehničku pomoć i savjete Vladi Federacije BiH.
Američka administracija tvrdi da je izbor američke kompanije bio „suverena odluka“ zvaničnika Federacije BiH te naglašava da će uvijek snažno zagovarati američke komercijalne interese.
State Department također navodi da je Parlament FBiH izmjene zakona o Južnoj interkonekciji usvojio velikom većinom, u Predstavničkom domu rezultatom 79-2-1, a u Domu naroda 61-3-1.
Keating, međutim, smatra da je takvo objašnjenje u suprotnosti s konkretnim postupcima administracije i ukazuje da odgovor State Departmenta ne spominje bliske veze Josepha Flynna i Jesseja Binnalla s Trumpovim političkim krugom.
Milioni za lobiranje, državna imovina i zahtjev za povratak sankcija
Izvještaj donosi i pregled finansijskih veza između Trumpovih saradnika i aktera iz Bosne i Hercegovine.
Prema podacima koje navodi Keating, Republika Srpska je od januara 2025. potrošila oko 8,9 miliona dolara na lobističke kompanije u Washingtonu.
Od toga je kompanija RRB Strategies, povezana s bivšim guvernerom Illinoisa Rodom Blagojevichem, prema izvještaju dobila više od 700.000 dolara, dok je Michael Flynn od Vlade RS-a dobivao 100.000 dolara mjesečno za lobiranje.
Michael Flynn je u martu 2026. od američke vlade dobio i 1,25 miliona dolara u okviru nagodbe u građanskom sporu.
Jesse Binnall je, prema podacima iz izvještaja, od Trumpovog Save America PAC-a 2023. godine dobio 191.075,24 dolara za pravne konsultacije.
Istovremeno, Keating potencijalnu vrijednost koncesije AAFS-u procjenjuje na oko 1,3 milijarde dolara.
Posebno osjetljiv dio izvještaja odnosi se na državnu imovinu BiH.
Keating smatra da bi kombinacija ukidanja sankcija Dodiku, slabljenja OHR-a i pitanja Južne interkonekcije mogla stvoriti pritisak da se pitanje državne imovine riješi na način koji odgovara vlastima RS-a.
„Trumpova administracija bi mogla koristiti Južnu interkonekciju, osnaženog Dodika, oslabljeni OHR i lične veze s braćom Flynn kako bi izvršila pritisak na donosioce odluka na državnom nivou u BiH da pitanje državne imovine riješe na način koji favorizira vlast RS-a“, navodi Keating.
Prema njegovoj procjeni, takav razvoj događaja dodatno bi oslabio institucije Bosne i Hercegovine.
Keating zato na kraju izvještaja traži da Trumpova administracija ponovo uvede sankcije Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima.
Poziva Kongres da iskoristi svoje istražne ovlasti i zatraži komunikaciju zvaničnika Trumpove administracije u vezi s ukidanjem sankcija Dodiku i Južnom interkonekcijom.
Od State Departmenta traži da razmotri obustavu diplomatskog zagovaranja AAFS-a i da zajedno s institucijama BiH pronađe američku kompaniju koja ima stvarno iskustvo u izgradnji, upravljanju i održavanju plinovoda.
Traži i kongresnu istragu AAFS Infrastructure and Energy LLC, uključujući veze kompanije s Trumpovom administracijom i izvore finansiranja projekta, kao i saslušanje Michaela Flynna, Roda Blagojevicha i drugih lobista koji su radili za Dodika.
Keating svoj izvještaj završava izuzetno oštrom ocjenom američke politike prema BiH:
„Trumpova administracija je izabrala predaju separatistima u Bosni i Hercegovini koji odbacuju Dejtonski sporazum i pritom obogatila svoje prijatelje.“





