Uz predizbornu kampanju koja se zahuktava, odvija se i kampanja za ništa manje važne izbore za Bošnjake, izbor novog rukovodstva Islamske zajednice, krovne vjerske organizacije Bošnjaka muslimana. A to je oduvijek bio minder s kojeg se utjecalo na politiku, ali i minder na čije je kadroviranje politika nastojala utjecati.
Izborno tijelo, koje čine svi sabornici, glavni imami, predsjednici medžlisa i direktori ustanova Islamske zajednice, 10. oktobra tajnim glasanjem izabrat će novog reisu-l-ulemu. Sabor IZ potvrdio je 5. septembra trojicu kandidata: mostarskog muftiju dr. Salem-ef. Dedovića, sarajevskog muftiju prof. dr. Nedžada-ef. Grabusa i direktora Uprave za vjerske poslove Rijaseta IZ hafiza prof. dr. Mensura-ef. Malkića.
SDA i Islamska zajednica, decenije političke bliskosti
Zna se. I bezbroj je primjera koji pokazuju koliko su SDA i Islamska zajednica tokom proteklih decenija bile politički bliske, jedna duša, a dva tijela.
Predsjednici Sabora IZ bili su istaknuti ljudi SDA, poput sadašnjeg Edhema Bičakčića, a prije njega Hasana Čengića i Safeta Softića. Ni aktuelni reis Husein Kavazović nije se libio ulaziti u dnevne političke i pravosudne teme. Nakon što je Apelaciono vijeće Suda BiH potvrdilo osuđujuću presudu bivšem federalnom premijeru Fadilu Novaliću u predmetu „Respiratori“, Kavazović je javno kazao da smatra da je „stradao nevin čovjek“.
O medijima u vlasništvu ili pod kontrolom Islamske zajednice, na kojima prostor redovno dobijaju kadrovi i politike SDA, gotovo da ne treba ni govoriti. Ta povezanost odavno nije politički fenomen koji se tek otkriva.
Moć i utjecaj koje Islamska zajednica ima kroz svoju infrastrukturu, od Rijaseta i muftijstava, preko medžlisa do džemata, omogućavaju joj neposredan kontakt s ogromnim brojem muslimana u Bosni i Hercegovini i dijaspori. Za SDA, kao njenu dugogodišnju političku blizankinju s kojom je od rata naovamo gotovo srasla, ta mreža predstavlja jedan od stubova na kojima je godinama gradila vlastiti politički identitet i nastojala uz sebe vezati pojmove naroda, vjere i zaštite bošnjačkih interesa.
Zato misliti da u izboru novog reisu-l-uleme svoje interese, lobiste i prste neće imati SDA i sam Bakir Izetbegović mogu samo politički naivni.
Prema informacijama koje smo dobili iz više izvora unutar Islamske zajednice, među ljudima koji će 10. oktobra birati novog reisa trenutno se profiliraju dvije ozbiljne struje: jedna koja podržava Mensura Malkića i druga koja prednost daje Nedžadu Grabusu. Mostarski muftija Salem Dedović, barem prema informacijama kojima raspolažemo, trenutno je autsajder ove utrke.
Malkić ili Grabus: Dva različita profila za prvog čovjeka IZ
Mensur Malkić nesumnjivo ima respektabilnu vjersku i akademsku biografiju. Profesor kiraeta u Gazi Husrev-begovoj medresi postao je još 1998. godine, od 2006. bio je prvi imam i hatib Gazi Husrev-begove džamije, a potom direktor Gazi Husrev-begove medrese. Doktorirao je islamske nauke iz oblasti kiraeta, a od početka 2023. nalazi se na čelu Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice.
Njegova karijera tako je gotovo u cijelosti vezana za centralne institucije Islamske zajednice, Rijaset, Gazi Husrev-begovu medresu i Begovu džamiju. Praktično je kao alim odrastao unutar tog tradicionalnog sarajevskog, ili političkim rječnikom rečeno „zelenog“, institucionalnog ambijenta.
Nedžad Grabus ima drugačiji put. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu i Fakultet islamskih nauka u Sarajevu, gdje je magistrirao i doktorirao, a akademsku karijeru gradio je i kroz studijske boravke i međunarodni angažman. Od 2006. do 2021. bio je ljubljanski muftija i predsjednik Mešihata Islamske zajednice u Sloveniji, gdje je predvodio i realizaciju projekta Muslimanskog kulturnog centra u Ljubljani. Nakon povratka u BiH preuzeo je funkciju sarajevskog muftije.
Razlika između njih nije samo biografska.
Malkić je u javnosti prepoznat kao ugledan hafiz, profesor i čovjek bez ozbiljnih kontroverzi u dugogodišnjoj službi Islamskoj zajednici. Ali nije izgradio profil javnog intelektualca koji često izlazi pred kamere, ulazi u velike društvene rasprave, šalje oštre političke poruke ili nudi šire analize položaja muslimana u Evropi.
Grabus upravo na tom polju djeluje potpuno drugačije.
Dovoljno je poslušati nekoliko njegovih javnih nastupa da bi se vidjelo koliko insistira na intelektualnom artikuliranju položaja bosanskih muslimana unutar evropskog prostora. Govorio je da su Bošnjaci „apsolutno Evropljani i muslimani“, a kasnije vrlo direktno poručio da nema dileme da pripadamo zapadnoevropskom svijetu i da „nama ne smije biti tijesno ni Sarajevo ni BiH“.
Kada se tako postave dva profila, nije teško pretpostaviti ko bi mogao biti poželjniji SDA.
Onaj za kojeg vjeruju da će ih lakše slušati.
Takvo iskustvo već smo gledali tokom dva mandata Huseina Kavazovića, kojem, također, Bog zna kakav intelektualni kapacitet i širina kakva bi trebala krasiti prvog čovjeka Bošnjaka muslimana nisu bili najjača strana.
Hoće li SDA pokušati instalirati Malkića?
Signale da Grabus nije njihov prvi izbor SDA-ov politički i medijski krug davao je i ranije.
Zanimljivo je, primjerice, kako je Faktor, medij izrazito naklonjen SDA, ovog ljeta u tekstu o kandidatima za novog reisa kod Grabusa problematizirao njegov raniji angažman i kontroverze, dok je javnosti ponovo postala zanimljiva i američka diplomatska depeša iz Ljubljane iz 2007. godine.
U toj depeši nema nikakvog velikog političkog skandala. Kao tadašnji ljubljanski muftija Grabus je američkim diplomatama govorio o stanju muslimanske zajednice u Sloveniji, njenom organiziranju i problemima s kojima se suočava, uključujući i radikalnije pojave unutar muslimanske zajednice. Drugim riječima, radio je ono što bi odgovoran vjerski lider u evropskoj državi trebao raditi, govorio o problemima koji mogu ugroziti zajednicu koju predvodi.
Prema tvrdnjama naših izvora iz Islamske zajednice, upravo će se u narednim sedmicama voditi snažna borba da novi reisu-l-ulema bude Mensur Malkić.
Naši sagovornici tvrde da SDA ni Nedžada Grabusa ne smatra politički neprihvatljivim niti čovjekom iz suprotnog ideološkog tabora. Naprotiv, smatraju i njega dovoljno bliskim vlastitom političkom i društvenom krugu.
Problem je, tvrde naši izvori, nešto drugo.
Nisu sigurni da bi ga mogli u potpunosti kontrolirati.
Na izbor novog reisu-l-uleme mogli bi, međutim, utjecati i rezultati Općih izbora 4. oktobra. Kakav bi rezultat SDA, ali i novi odnos političkih snaga nakon izbora, mogao proizvesti promjene unutar izbornog tijela i raspoloženja pred glasanje za reisa samo šest dana kasnije, posebna je tema za sebe.
A hoće li biti tako, vidjet ćemo 10. oktobra.
Čeka nas, dakle, još jedan oktobar, nakon oktobra.
